Studija slučaja 4.2: Verifikacija dvije sumnjive “ulične ajkule” tokom uragana Sandy

Kada je uragan Sandy pogodio New York i New Jersey, vodio sam blog pod imenom “Is Twitter Wrong?”, eksperiment u provjeravanju viralnih fotografija.

Kada je velika prirodna katastrofa pogodila područje gusto naseljeno aktivnim korisnicima društvenih medija i medijskim kompanijama, jedan od rezultata bio je da je trebalo proći kroz ogroman broj fotografija. Odvojiti dobre od loših odjednom je bilo na vrhu uredničke agende.

Jedan posebno popularan par fotografija prikazivao je ajkulu koja pliva poplavljenom ulicom u New Jerseyu. Na verifikaciji ovih fotografija sarađivao sam sa Alexis Madrigal iz lista The Atlantic.

Jedan je od aspekata ovih fotografija, prikazan ispod, da su one bile dovoljno neobične da probude sumnju, ali nedovoljno nevjerovatne da budu odmah odbačene. Na kraju se pokazalo da ih je veoma teško definitivno pobiti.

Već postojeće fotografije koje su pogrešno obilježene (možda najčešći oblik “lažnih” fotografija) često se mogu prepoznati za nekoliko sekundi, putem obrnute pretrage fotografija. Fotografije velikih događaja mogu se, barem djelimično, verificirati pronalaženjem sličnih fotografija iz drugih izvora.

Ali nijedan od ovih metoda nije primjenjiv u slučaju kada fotografije prikazuju nešto što je uhvaćeno u trenutku i predstavlja ili originalnu fotografiju ili originalnu prevaru. (Moje je iskustvo da verifikacija fotografija koje ne mogu biti potvrđene/odbačene u nekoliko minuta traje mnogo duže.)

Na kraju, nekada jednostavno nema zamjene za dugotrajni trud na verifikaciji fotografije: praćenje njenog širenja putem društvenih medija dok se ne dođe do originala; hodanje ulicama servisa Google Street View dok se ne odredi približna lokacija; skrolanje kroz rezultate Googleove pretrage fotografija po određenoj ključnoj riječi, u potrazi za potencijalnim izvorom.

U ovom slučaju, Google pretraga fotografija se isplatila – uspjeli smo pronaći istu fotografiju ajkulinog peraja koja je korištena za fotošopiranje jedne od fotografija.

Ali čak i tada, nismo mogli odrediti da li je druga fotografija definitivno lažna jer se na njoj nalazila drugačija ajkula.

Naši pokušaji da pronađemo izvor obje fotografije nailazili su uvijek na istu prepreku: ljudi su neodređeno govorili da je “sa Facebooka”. Na kraju smo uspjeli pronaći osobu koja je fotografije prva postavila na Facebook i to putem tvita koji nas je uputio na novinski web sajt koji je navodio izvor fotografije. (I vijest i Facebook post su od tada izbrisani.) Ali čak ni ovo nam nije sasvim pomoglo budući da su druge fotografije na ovom profllu prikazivale stvarne poplave na istoj lokaciji u New Jerseyu. Vlasnik profila je na upite prijatelja odgovarao da su fotografije prave. (Kada pogledamo unazad, čini se da mu je namjera bila prije da prevari svoje prijatelje nego cijeli internet.)

Činjenica da je za jednu potvrđeno lažnu fotografiju tvrdio da je prava bila je dovoljna da i drugu fotografiju smjestimo u “skoro sigurno lažnu” kategoriju. Ali i dalje u to nismo bili sigurni. Tek sutradan, kada je sajt za provjeru glasina Snopes identificirao izvornu fotografiju, bili smo 100% sigurni. Ovo je fotografija ajkule koja je korištena u kreiranju lažne fotografije:

Ovo je možda glavna lekcija koju smo naučili tokom uragana Sandy: u situacijama kada se stvari vrlo brzo odvijaju, verifikacija se svodi manje na potpunu sigurnost, a više na procjenu nivoa prihvatljive pouzdanosti. Otvoreno govorite o svojim nesigurnostima, pokažite ono što ste uradili i jasno objasnite čitateljima mogućnost greške.

• < Prijašnji
• Sljedeća stranica : Poglavlje 5: Verifikacija videa