Logo Cover

Studija slučaja 5.2: Istraživanje izvještaja o navodnom masakru u Obali Slonovače

Malachy Browne je urednik vijesti za Storyful, prvu novinsku agenciju za društvene medije. Sa sjedištem u Dublinu i zaposlenima u Aziji i SAD-u, Storyful svojim klijentima pomaže u pronalaženju, verifikaciji i distribuciji najvrednijih primjera korisničkog sadržaja na društvenim platformama. Prije Storyfula, Browne je kreirao i uređivao Politico.ie, irski politički web-sajt i arhivu vijesti. Radio je za irski politički magazin Village od 2006. do 2008. i uređivao njihov web-sajt Village.ie. Po zanimanju kompjuterski programer, Browne čvrsto vjeruje u inovacije u redakcijama i potencijal tehnologije u jačanju novinarstva. Rođen je u Broadfordu, u okrugu Limerick, a živi u Dublinu. Tvita pod imenom @malachybrowne.

U martu 2011. godine, na YouTubeu se pojavio uznemiravajući video koji je navodno prikazivao ubistvo šest žena počinjeno od strane Snaga sigurnosti Obale Slonovače (FDS) tokom protesta u gradu Abobo. Demonstracije su se dogodile u periodu nemira kada je predsjednik Laurent Gbagbo, nakon poraza na predsjedničkim izborima prethodnog novembra, odbijao predati vlast.

Na zahtjev klijenta, Storyful je pokrenuo verifikaciju videa dvije godine nakon što su se ovi događaji zbili.

Video je prikazivao veliku grupu žena koje su uzvikivale “ADO” (ime Gbagboovog rivala je Alassane Dramane Ouattara). Na 3 minute i 32 sekunde, pojavljuju se oklopna vozila i ispaljuju se hici visokoga kalibra. Nekoliko je ljudi smrtno ranjeno. U vrijeme objave videa, neki su građani Obale Slonovače tvrdili da su povrede lažirane. Tadašnji ministar odbrane izrazio je sumnju u autentičnost videa, a Gbogboove pristalice su u YouTube rekonstrukcijama tvrdile da je video “lažan”(ovdje i ovdje).

Verifikacija videa u situaciji udarnih vijesti u neku je ruku lakša nego ovakva retrospektivna istraga. Informacije koje potvrđuju ili pobijaju video su dostupnije; informacije o starijem događaju često su zakopane duboko u društvenim mrežama. Arhivska pretraga je ili teška ili nemoguća.

Imajući na umu ova ograničenja, evo kako sam radio na verifikaciji ovog videa.

Prikupljanje informacija o događaju

Budući da nisam bio upoznat sa detaljima navodnog masakra, pretražio sam Google za “žene ubijene Gbagbo 3. mart 2011. godine”. Pretraga je rezultirala sa nekoliko izvještaja (ovdje i ovdje i ovdje) koji su opisivali približnu lokaciju i slijed događaja. Pronašao sam i izjavu koju je o događaju dao tadašnji ministar odbrane zemlje, u kojoj tvrdi da su scene namještene.

Izvještaji su mi, što je važno, dali i nove ključne riječi pomoću kojih sam mogao dodatno suziti istragu. Koristeći ove termine u historijskoj pretrazi Twittera i YouTubea, došao sam do nekoliko izjava svjedoka i korisničkog sadržaja. (Pokušajte se zamisliti na mjestu osobe koja postavlja video i kako biste vi tagovali i opisali taj sadržaj.)

Lokacija

Prema izvještajima, demonstracije i pucnjava dogodili su se na raskrsnici u blizini sjevernog područja Abidjana pod nazivom Abobo. Jedan od izvještaja je događaj smjestio konkretno na jedan od velikih kružnih tokova na autocesti Autoroute d’Abobo, u blizini dijela poznatog kao Abobo Gare. Svjedok je opisao kako su Snage sigurnosti prošle raskrsnicu, vratile se i otvorile vatru na žene “prije nego što su nastavili put prema području Adjamé”. Adjamé se nalazi južno od Aboboa, što nam je dalo predstavu o smjeru saobraćaja.

Prema izvještaju koji je u to vrijeme, 8. marta, objavio Le Patriot, demonstranti su se okupili “na kružnom toku Banco” (prikazano na mapi ispod). Pretragom lokalnog foruma pokazalo se da je ova raskrsnica i ranije bila mjesto demonstracija.

Google Maps prikazuje dva velika kružna toka. Jedan od njih, Carrefour Banco, leži na južnom dijelu Aboboa, prema Adjaméu. Ova se informacija poklapala sa prethodnim izvještajem, pa sam je uzeo za početnu tačku.

Pozicija ulične rasvjete i saobraćajne signalizacije, raspored palmi i bjelogoričnog drveća prikazanih na videu od četvrte minute pa nadalje poklapaju se sa satelitskim slikama sjevernozapadnog ugla raskrsnice Banco Carrefour, kao što se vidi u bijelim krugovima iznad. Velika zgrada sa dva uočljiva ispupčenja na krovu (zaokruženo crvenim) također se poklapa sa zgradom koja se vidi u daljini dok konvoj vojnih vozila odlazi. Ovo se poklapa sa pravcem saobraćaja prikazanim na satelitskim slikama iznad, te sa svjedočenjem koje je dao očevidac.

Ali jedan dio videodokaza (iznad) nije se poklapao sa satelitskim slikama. Izbrojali smo tri velika bjelogorična drveta u trenutku kada konvoj ulazi na raskrsnicu, a Google Maps pokazuje samo dva. Video je snimljen 2011, a satelitske slike su bile iz 2013, pa je drvo možda u međuvremenu posječeno. Pretražili smo arhiv satelitskih slika na Google Earthu i slike iz 2009. pokazuju da su tada na ovom uglu raskrsnice stajala tri velika bjelogorična drveta.

Treće, nedostajuće drvo je označeno na slici iznad. (Slika je okrenuta za 180 stepeni od sjevera prema jugu.) Prema ovom uglu gledanja, možemo vidjeti da se kamera koja je snimila video nalazila tačno s druge strane ceste. Kasnije sam razgovarao sa pouzdanim izvorom koji je vidio video i posjetio Abobo da izvijesti o “masakru” i on mi je potvrdio da je to taj ugao snimanja.

Datum

Datum pucnjave potvrdilo je još nekoliko nezavisnih izvještaja i videa sa društvenih mreža. Njih smo pronašli kroz niz pretraga na Twitteru, Topsy i Topsy Pro (koji omogućava da se odredi vremenski period pretrage) i YouTubeu, gdje smo rezultate poredali po datumu uploada.

Ovo su neki od koraka koje sam pratio:

  • Koristio sam Twitterovu pretragu arhiva skrolujući kroz rezultate od 3. marta 2011. nadalje.
  • Pregledao sam tvitove i pitanja o događaju i pronašao ovaj i ovaj odgovor. Ovi su izvori potencijalni svjedoci ili ljudi koji bi mogli identificirati svjedoke. Prvi je izvor svoju lokaciju naveo kao Cocody, Abidjan, a drugi kao Abidjan.
  • Pronašao sam i ovu osobu, koja je postavila video iz Aboboa i sa prethodnih RHDP skupova. Provjerom drugih Twitvids snimaka koje je postavio na svoj profil, došao sam do videa koji je postavljen na dan protesta.
  • Dalje sam istražio Twitter timeline ovog korisnika i pronašao i druga spominjanja RHDP-a tog dana. Ovo me je dovelo do drugih linkova, kao što je ova vijest o događaju. U vijest je bila uključena Reutersova fotografija koja je prikazivala žrtve na način koji se poklapao sa videom.
  • Obrnutom pretragom fotografija ustanovio sam da ova fotografija nije korištena prije 3. marta 2011. godine, ali su rezultati pokazali da je Guardianov članak fotografiju pripisao agenciji AFP/Getty Images, a ne Reutersu. Ovo znači da je na licu mjesta bio pouzdan fotograf.

Dalje sam istražio fotografiju prikazanu ispod.

Ona se podudara sa prizorom žrtve prikazanim na 5 minuta i 30 sekundi u glavnom videu. Žrtva je pokrivena odjećom i zelenim lišćem koje koriste mnogi od demonstranata. Pogledajte usku, tamnoplavu majicu koju žrtva nosi i uočljivi odjevni predmet sa četvrtastim uzorkom sa crvenim, narandžastim, bijelim i tamnim linijima, što se vidi na zumiranoj fotografiji ispod.

Platforma France 24 Observateurs također je od izvora u Abidjanu primila fotografije događaja. Mi iz Storyfula potvrdili smo ovo sa France 24.

Druge su pretrage pronašle fotodnevnik koji je ovdje ovdje objavio novinar AFP-a Issouf Sanogo. Sanogo je intervjuirao ženu po imenu Sirah Drane, koja kaže da je pomogla u organizaciji demonstracija 3. marta. Drane kaže da je držala megafon kako bi se obratila velikoj masi koja se skupila na raskrsnici u Abobou. Na videu se vidi žena koja odgovara ovom opisu.

Video se može povezati sa druga tri videosnimka događaja. Ove je videosnimke Storyful dokumentirao u vrijeme događaja a mogu se pronaći na YouTubeu korištenjem ranije navedenih ključnih riječi.

Prvi video je postavljen na dan pucnjave na YouTube profil korisnika iz Obale Slonovače, koji je kreiran isključivo radi ovog videa. Na profilu nema druge aktivnosti koja bi nam mogla pružiti informacije o izvoru. Video prikazuje iste ranjene žene i istu uočljivu zgradu u pozadini.

Drugi video na YouTube postavljen ujutro 4. marta, u 09:06:37 po Greenwichu, na drugi nalog registriran na Obali Slonovače. Osoba koja je video postavila opisuje ga kao “nekoliko žena ubijeno” na “RDHP demonstracijama jučer”, što znači 3. marta.

Nijedan od ovih videosnimaka ili fotografija ne pojavljuje se prije 3. marta, što znači da sa visokim stepenom sigurnosti možemo tvrditi da je ovo bio datum događaja.

Originalni izvor videa

Video koji pokušavamo verificirati postavljen je na YouTube 4. marta 2011. godine. To je najranija verzija takvog videa koju možemo pronaći na YouTubeu, ali moguće je da je video zapravo preuzet sa nekog Facebook profila ili druge online lokacije.

YouTube nalog na kojem je postavljen registriran je u SAD-u i povezan sa neaktivnim web-sajtom onemendo.com. Nalog, izgleda, vodi neko ko ima veze sa jamajčanskim emigrantima u New Yorku ili New Jerseyu, budući da se na profilu nalaze i promotivni materijali za lokalni klub DanceHallReggae.com.

Videoklipovi postavljeni u to vrijeme na povezani Vimeo nalog pokazuju da korisnik živi u Rochesteru, u državi New York. Facebook profil povezan sa nalogom također postavlja linkove na muzičke videospotove jamajčanskih DJ-eva. Facebook profil ne daje nam nikakve dodatne informacije o porijelu videa i nije ga podijelio 3. marta 2011. YouTube nalog sadrži i videoklipove iz jedne senegalske sapunice.

Da li je video autentičan?

Dokazi koje smo gore naveli potvrđuju lokaciju i ustanovljavaju 3. mart kao najvjerovatniji datum snimanja. Ali glavno je pitanje: da li video prikazuje ubistvo demonstratorki koje je tog dana izvršio FDS?

Postoje tvrdnje da su ubistva lažirana i da su tijela postavljena na ulicu nakon što su Snage sigurnosti Obale Slonovače prošle. Ovo su ozbiljna pitanja, koja zahtijevaju istragu.

U ovoj izjavi, Gbagboov ministar odbrane Alain Dogou spominje pojavljivanje amaterskog snimka od 4. marta. On kaže da je ženama rečeno “lezite, lezite” (što se i čuje na videu). Dogou kaže da je “teško reći” da li je video snimljen na lokaciji koju spominju novinari. (Naravno, mi smo potvrdili lokaciju.) On također tvrdi da međunarodni novinari nisu izvještavali sa protesta pošto su bili ili na konferenciji za štampu koju je organizirao UNOSI ili na drugom događaju Vijeća ministara. I naposljetku, priznaje da je taj dan u Abobou održan Ženski marš.

Ovdje se javljaju sljedeća ozbiljna pitanja: * Zašto je kamera skrenula sa povrijeđenih tokom ulaska konvoja na raskrsnicu? * Da li bi se sve žrtve pucnjave nalazile na nekoliko metara jedne od drugih? * Da li bi sve ležale licem prema dolje kao u videu? * Lica su im brzo prekrivena odjećom – zašto? * Ženi prekrivenoj krvlju se u videu, kao što je opisao ministar odbrane Dogou, govori “lezi, lezi”. Zašto? Da li iz zabrinutosti za njeno stanje ili da bi se lažno prikazale povrede? * “Masakr” rezultira veoma emotivnim reakcijama u videu – da li je ovo stvarno? Ili: da li su drugi učesnici protesta nasamareni ili saučesnici u kreiranju lažnog “masakra”?

Nekoliko svjedoka dalo je uvjerljive iskaze o tome da su povrede zaista bile rezultat navodnog masakra. Doktor iz bolnice South Abobo citiran je na 63. i 64. stranici izvještaja organizacije Human Rights Watch. Doktor je izjavio da je pregledao žrtve pucnjave.

Doktor koji je tretirao mnoge žene koje nisu preživjele kaže da su njihove povrede očigledno uzrokovane teškim naoružanjem, a ne mecima. Doktor i dvoje svjedoka scene rekli su organizaciji Human Rights Watch da je glava jedne od žrtava bila potpuno odvojena od tijela. Druge žrtve, od kojih dvije nisu preživjele zbog težine povreda, imale su povrede nanesene mecima iz mašinskih pušaka.

(Video ne prikazuje žrtvu kojoj je glava odvojena od tijela.)

Izvještaj objavljen u New York Timesu citira dvoje svjedoka:

“Prvi tenk je otvorio vatru”, kaže Idrissa Diarrassouba, stanovnik Aboboa. “Odmah je ubijeno šest žena. Bio sam tu, odmah pored njih. Samo su pale.” 

“Čuo se prasak mašinki”, kaže svjedok Idrissa Sissoko. On također navodi da je vidio da je pogođeno šest žena. “Odjednom sam vidio šest tijela kako leže tu.” 

Prema ovom izvještaju, vojni izvor je Reutersu rekao da je pucnjava bila nesretan slučaj, rezultat nervoze unutar Sigurnosnih snaga Obale Slonovače nakon prethodnih sukoba.

Zaključak

Možemo reći da su datum i mjesto verificirani sa visokim stepenom sigurnosti. Originalni izvor nije i zbog toga nismo imali priliku razgovarati sa osobom koja je snimila video.

Na kraju, da li video prikazuje ono što tvrdi da prikazuje?

Ovo ne možemo utvrditi sa stopostotnom sigurnošću sa ove distance i sa materijalom koji je prikupljen. Pored toga što bi bilo važno kontaktirati i intervjuirati osobu koja je snimila video, potrebni su i dodatni iskazi svjedoka, doktora koji su liječili žrtve i porodica navodnih žrtava. Da bismo identificirali žrtve, mogli bismo dublje istražiti prvi video, razdvajajući ga na kadrove u ključnim trenucima pucnjave, pokušati pronaći i identificirati žrtve i onda pronaći preživjele.

Čak i uz sve dodatne činjenice i informacije koje sam prikupio, ne mogu donijeti presudu o ovom videu.



Creative Commons License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.