Poglavlje 9: Kreiranje verifikacijskih procedura i procesa

Osnove verifikacije

• Prije nego što se desi katastrofa ili druga udarna vijest, kreirajte plan i procedure verifikacije.
• Verifikacija je proces. Put do verifikacije može varirati kod svake informacije.
• Verificirajte izvor i njihov sadržaj.
• Nikada nemojte slijepo ponavljati ili vjerovati izvorima bez obzira na to da li su svjedoci, žrtve ili predstavnici vlasti. Izvještaji iz prve ruke mogu biti netačni ili manipulativni, potaknuti emocijama, manjkavim pamćenjem ili ograničenom perspektivom.
• Postavite izvoru pitanja “Kako to znate?” i “Kako još to znate?”.
• Uporedite informacije koje dobijete od njih sa drugim pouzdanim izvorima, uključujući dokumentaciju poput fotografija i audio/videosnimaka.
• Postavite sebi pitanje: “Da li znam dovoljno da verificiram?”. Da li znate dovoljno o temama koje zahtijevaju razumijevanje kulturoloških, etničkih, religijskih kompleksnosti?
• Sarađujte sa članovima tima i ekspertima, nemojte sve raditi sami.

Verifikacija korisničkog sadržaja

• Krenite od pretpostavke da je sadržaj netačan ili da je skinut, izrezan, kopiran i/ili preuzet u drugom kontekstu.
• Pratite ove korake za verifikaciju korisničkog sadržaja:
  1. Identificirajte i verificirajte originalni izvor i sadržaj (uključujući lokaciju, datum i približno vrijeme),
  2. uUporedite i ispitajte izvor,
  3. Nabavite dozvolu od autora/izvora za korištenje njihovog sadržaja (fotografije, video, audio).
• Uvijek prikupite informacije o korisnicima koji su postavili sadržaj i verificirajte ih što više prije nego što ih kontaktirate i direktno upitate da li su zaista žrtva, svjedok ili autor sadržaja.

1. Identificirajte i verificirajte originalni izvor i sadržaj (uključujući lokaciju, datum i približno vrijeme)

Porijeklo

Prvi korak verifikacije korisničkog sadržaja je identificirati originalni sadržaj, bilo da se radi o tvitu, fotografiji, videu, SMS-u itd. Neka od pitanja od kojih možete početi:

• Možete li pronaći isti ili sličan sadržaj negdje drugo na internetu?
• Kada je prva verzija sadržaja postavljena na internet/snimljena/podijeljena?
• Možete li identificirati lokaciju? Da li sadržaj ima geografsku oznaku?
• Da li sadržaj vodi na neku web stranicu?
• Možete li identificirati osobu koja je podijelila/postavila sadržaj i kontaktirati je za više informacija? (Pogledajte sekciju "Izvor" ispod.)

Kada radite sa fotografijama i videosnimcima, koristite Google Image Search ili alat TinEye za obrnutu pretragu fotografija/početne slike videa. Ukoliko dobijete više rezultata za istu fotografiju, kliknite na “pogledaj druge veličine” da pronađete verziju sa najvećom rezolucijom. To je obično originalna fotografija.

Za verifikaciju porijekla fotografija:

• Koristite Google Image Search ili TinEye za obrnutu pretragu fotografija/početne slike videa. Ukoliko dobijete više rezultata za istu fotografiju, kliknite na “pogledaj druge veličine” da pronađete verziju sa najvećom rezolucijom. To je obično originalna fotografija.
• Provjerite da li fotografija ima metapodatke (EXIF podatke). Koristite softver poput Photoshopa ili besplatne alate kao što je Fotoforensics.com ili Findexif.com da dobijete informacije o tipu kamere, vremenu kada je snimljena (oprez: vrijeme na kameri je možda namješteno na tvorničke postavke) i dimenzije originalne fotografije.
• Društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama skidaju većinu metapodataka. Flickr je izuzetak. Umjesto toga, idite na sajt Geofeedia i Ban.jo da identiificirate GPS podatke mobilnog uređaja s kojeg su fotografije postavljene.

Za verifikaciju porijekla videa:

• Koristite skraćenice, imena mjesta i druge imenice, ovo su dobre ključne riječi za pretragu platformi za dijeljenje videosadržaja kao što su YouTube, Vimeo i Youku.
• Kada radite sa sadržajem na stranom jeziku, koristite Google Translate.
• Da biste pronašli najraniju verziju videa koji odgovara ključnim riječima, koristite filter za datum.
• Za obrnutu pretragu početne slike videa (thumbnail) koristite Google Image Search ili TinEye.

Izvor

Kada ste identificirali originalni sadržaj, prikupite informacije o autoru/izvoru sadržaja. Cilj je utvrditi da li je osoba iza profila pouzdan izvor. Ispitajte korisnikov digitalni trag postavljanjem ovih pitanja:

• Možete li potvrditi identitet i kontaktirati korisnika?
• Da li već poznajete ovaj profil? Da li su njegovi prijašnji sadržaji i izvještaji bili pouzdani?
• Provjerite korisnikovu historiju na toj društvenoj mreži:
  • Koliko je korisnik aktivan na tom profilu? O čemu govori, šta dijeli?
  • Koje su biografske informacije vidljive na profilu? Da li ima linkove koji vode negdje drugo?
  • Kakvu je vrstu sadržaja ranije postavljao?
  • Gdje korisnik živi, sudeći prema historiji profila?
• Provjerite s kim je povezan na društvenoj mreži:
  • S kim je prijatelj, ko ga prati?
  • Koga on prati?
  • S kim komunicira?
  • Da li se nalazi na nečijim listama?
• Pokušajte pronaći druge profile povezane sa istim korisničkim imenom/nadimkom na drugim društvenim mrežama da biste pronašli više informacija:
  • Ako pronađete pravo ime, ubacite ga u neki od online pretraživača ljudi (Spokeo, White Pages, Pipl.com, WebMii) da pronađete adresu, e-mail i telefonski broj.
  • Provjerite druge društvene mreže, poput LinkedIna, da biste saznali čime se osoba bavi.
• Provjerite da li je verificirani Twitter ili Facebook profil zaista verificiran tako što ćete mišem preći preko plavog znaka za potvrđeni nalog. Ukoliko su ove mreže zaista verificirale profil, pojavit će se balončić u kojem piše “verificirani profil” ili “verificirana stranica”.

Kada radite sa fotografijama ili videom, stavite se u poziciju snimatelja. (Ovo su pitanja koja pomažu u verifikaciji tekstualnih informacija.) Postavite sebi ova pitanja o izvorima da biste provjerili njihovu pouzdanost:

• Ko su?
• Gdje su?
• Kada su tu stigli?
• Šta vide (i šta prikazuje njihova fotografija/snimak)?
• Gdje stoje?
• Zašto su tu?

Povežite njihovu aktivnost sa drugim online profilima koje održavaju postavljajući ova pitanja:

• Pretražite Twitter i Facebook koristeći jedinstveni kod videa – da li ima profila koji se mogu povezati sa ovim videom?
• Da li su drugi profili – Google Plus, blog, web stranica – izlistani na profilu videa ili na neki drugi način povezani sa korisnikom koji ga je postavio?
• Koje informacije o lokaciji, aktivnosti, pouzdanosti i mogućim pristrasnostima nude ovi povezani profili?
• Koliko dugo su aktivni ovi profili? Koliko su aktivni? (Što su duže i više aktivni, veća je vjerovatnoća da su pouzdani.)
• S kim su ovi profili povezani i šta nam to govori o korisniku?
• Možemo li pronaći informacije o povezanoj web stranici na servisu whois?
• Da li je osoba navedena u lokalnom telefonskom imeniku, na Sporeko, Pipl.com, WebMii ili na LinkedInu?
• Da li njen društveni krug na mrežama sugerira da je blizu priče/lokacije?

Sadržaj

Datum

Verificirajte datum i približno vrijeme, posebno kada radite sa fotografijama/videosnimcima:

• Provjerite informacije o vremenskim prilikama na dan i na mjestu kada se događaj desio. Da li se vremenski uvjeti slažu sa lokalnom vremenskom prognozom i drugim videosnimcima istog događaja? Koristite servis Wolfram Alpha za pretragu (npr.: “Kakvo je bilo vrijeme u Londonu, Velika Britanija, 20. januara 2014. godine”?).
• Pretražite medijske izvore za izvještaje o događajima tog dana.
• • Koristeći pretragu fotografija i videa (YouTube, Google, TinEye itd.), provjerite da li na internetu postoji sadržaj sa istog događaja koji ima raniji datum. (Zapamtite da YouTube videosnimke obilježava pacifičkim standardnim vremenom u trenutku kada upload počne.)
• Za fotografije i video, pogledajte (i poslušajte) da li možete identificirati elemente datuma/vremena, kao što su satovi, televizijski ekrani, naslovnice novina itd.

Lokacija

Još jedan ključni aspekt verifikacije je lokacija sadržaja:

• Da li sadržaj uključuje automatsku geografsku oznaku (geotag)? (Servisi kao što su Flickr, Picasa i Twitter nude opciju uključivanja lokacije, mada ona nije bez mana.)
• Pronađite referentne tačke koje se mogu uporediti sa satelitskim snimcima i geotagovanim fotografijama, kao što su npr.:
  • Znakovi/natpisi na zgradama, imena ulica, registracije vozila, reklame itd. Koristite Google Translate ili free.orc.com da ih prevedete.
  • Uočljivi dijelovi ulica/okoliša kao što su planine, drvoredi, litice, rijeke itd.
  • Značajne građevine i zgrade poput crkava, minareta, stadiona, mostova itd.
    • Koristite Google Street View ili Google Maps funkciju “Slike” da provjerite da li neke od geotagovanih fotografija odgovaraju lokaciji na videu/fotografiji.
    • Koristite Google Earth da ispitate starije slike/videosnimke, pošto tu imate opciju pregleda arhivskih satelitskih slika. Koristite opciju prikaza terena na Google Earthu.
    • Koristite servis Wikimapia, crowdsource verziju Google Maps, za identificiranje značajnih građevina.
  • Vremenski uvjeti poput sunca ili sjene mogu pomoći u određivanju doba dana. Koristite servis Wolfram Alpha da pronađete informacije o vremenskim prilikama za određeno vrijeme i mjesto.
  • Registarske oznake vozila
  • Odjeća

Za videosnimke:

• Ispitajte jezik/e koji se govore u videu. Provjerite da li akcenti i dijalekti odgovaraju geografskoj lokaciji. Imajte na umu da Google Translate ne daje tačne prijevode za neke jezike. Zamolite one koji govore određeni jezik za pomoć.
• Da li su opisi korisnikovih videa konzistentni i uglavnom sa iste lokacije?
• Da li su označeni datumom?
• Ako korisnik na svojim videoklipovima koristi neki logo, da li se on pojavljuje na svim videosnimcima? Da li odgovara avataru na korisnikovom YouTube ili Vimeo profilu?
• Da li korisnik “skida” videosnimke medijskih organizacija i drugih korisnika ili postavlja samo svoj vlastiti sadržaj?
• Da li korisnik piše na kolokvijalnom jeziku ili dijalektu koji se može identificirati u naraciji snimka?
• Da li su videosnimci na profilu jednakoga kvaliteta? (Da biste ovo provjerili, na YouTubeu idite na opciju “Postavke” i onda “Kvalitet” da vidite koji je najbolji dostupni kvalitet snimka.
• Da li opisi videa imaju nastavke poput .AVI ili .MP4 u naslovu? Ako imaju, to bi moglo značiti da su postavljeni direktno sa mobilnog uređaja.
• Da li u opisu videa stoji “Uploaded via YouTube Capture”? Ovo bi moglo značiti da je video snimljen mobilnim telefonom.

2. Uporedite informacije i ispitajte izvor

Kada prođete kroz sve ove korake, postavite sebi sljedeća pitanja:

• Da li fotografije/video/sadržaj imaju smisla u kontekstu u kojem su snimljeni?
• Da li nešto izgleda kao da ne pripada tu?
• Da li se neki od detalja ili odgovora koje ste dobili od izvora ne poklapaju?
• Da li su medijske organizacije objavile slične fotografije/snimke?
• Da li Snopes nudi išta vezano za sadržaj koji istražujete
• Da li nešto izgleda čudno ili previše dobro da bi bilo istinito?

Kada kontaktirate izvor, postavljajte direktna pitanja i uporedite odgovore sa informacijama do kojih ste došli sami. Provjerite da li se odgovori poklapaju sa rezultatima vašeg istraživanja.

Za fotografije:

• Kada postavljate pitanja, osvrnite se na ono što znate iz EXIF i/ili geolokacijskih podataka sa alata poput Google Street Viewa ili Google Mapsa.
• Tražite da vam pošalju druge fotografije snimljene u isto vrijeme kada i fotografija koju istražujete.
• Ako je fotografija sa opasne lokacije, uvijek prvo provjerite da li osoba može sigurno razgovarati sa vama.

Za video:

• Ukoliko imate sumnje o tome kako je video nastao, koristite softver za uređivanje videosnimaka kao što je VLC (besplatan), Avidemux (besplatan) ili Vegas Pro (licenciran) da biste video razdvojili na kadrove od kojih je sastavljen.

3. Nabavite dozvolu od autora/izvora za korištenje njihovog sadržaja

Zakoni o autorskim pravima variraju od zemlje do zemlje, a uvjeti korištenja od servisa do servisa. Neophodno je dobiti dozvolu za korištenje fotografija, videa ili drugog sadržaja.

Kada tražite dozvolu:

1. Jasno navedite koju fotografiju/video želite koristiti.
2. Objasnite kako ćete je koristiti.
3. Razjasnite kako autor želi da se imenuje. Da li želi da navedete njegovo pravo ime, nadimak ili želi ostati anoniman?
4. Razmotrite moguće posljedice korištenja sadržaja i/ili imena osobe. Da li je neophodno zamagliti lica iz razloga privatnosti i sigurnosti? Da li će autor/osoba koja je sadržaj postavila na internet biti u opasnosti ako navedete njeno pravo ime?

Priprema za uspješnu verifikaciju u situacijama krize i udarnih vijesti

Ovo su neki od savjeta za kreiranje uspješnog procesa verifikacije:

1. Izgradite i održavajte mrežu pouzdanih izvora

• Izgradite listu pouzdanih izvora koja uključuje i službene i neslužbene izvore, poput volontera, akademskih stručnjaka, nevladinih organizacija, vladinih ureda itd. Prikupite ne samo njihove profile na društvenim mrežama nego i brojeve telefona i e-mail adrese i stavite ih u bazu podataka/tabelu koju može koristiti cijeli tim.
• Kreirajte Twitter liste organizirane na osnovu tema ili geografske lokacije. Pronađite pouzdane izvore putem Twitterove napredne pretrage i praćenjem određenih hashtagova. Možete koristiti i Facebook interesne liste i Google Plus krugove, pretplatiti se na YouTube kanale i kreirati plej-liste.
• U masi korisnika postoje izvori koji su, profesionalno ili van profesije, razvili ekspertizu za određena područja. Postoje, također, izvori na određenoj fizičkoj lokaciji.
• In the crowd, there are reliable sources who developed, either professionally or non-professionally, expertise in a specific topic area. There are also sources in a specific physical location.
• Izgradite povjerenje komunicirajući putem društvenih mreža i uživo. Pitajte svoje izvore da vam preporuče i/ili pomognu verificirati druge izvore. Interakcijom s njima naučit ćete koje su im jake i slabe strane, pristrasnosti i druge faktore.

1. Identificirajte ulogu koju vi/vaša organizacija ima trenutno i u eventualnoj kriznoj situaciji

• Odredite svoju ulogu u kriznoj komunikaciji.
• Odredite kako biste trebali efikasno komunicirati u kriznoj situaciji.
• Razmislite s kim želite komunicirati, koje su informacije korisne za vašu ciljnu grupu, kakvu vrstu jezika trebate koristiti kada im se obraćate.
• Napravite strukturu internih komunikacija podjednako potpunu kao i onu za eksterne komunikacije.

1. Obučite, informirajte i podržite zaposlene i kolege

• Uspostavite komplet alata, slijed posla, odobrenja i komunikacijske procedure za krizne situacije.
• Organizirajte situacione treninge bazirane na scenarijima, posebno za one koji žive u područjima sklonim određenim tipovima katastrofa.
• Organizirajte situacione treninge bazirane na scenarijima, posebno za one koji žive u područjima sklonim određenim tipovima katastrofa.
• Pripremite scenarije/poruke koje će se koristiti tokom određenih kriznih situacija.
• Planirajte redovnu provjeru ključnih izvora kako biste osigurali da su njihove kontakt-informacije ažurirane.
• Informirajte zaposlene nakon izvještavanja i prilagodite krizne planove i trening novim saznanjima.
• Ne potcjenjujte “traumu” i “stres” koji nastaju nakon izvještavanja iz kriznih područja. Pružite podršku kada je potrebna.

• < Prijašnji
• Sljedeća stranica : Dodatak 9.1: Procjena i minimiziranje rizika kod korištenja korisničkog sadržaja