Studija slučaja 8.1: Kako je stanica HNK News izvještavala o zemljotresu u Japanu 2011. godine i šta su naučili iz toga

Kada je poslijepodne 11. marta 2011. Japan pogodio veliki zemljotres, NHK, jedini javni RTV-servis u Japanu, na svom je glavnom kanalu upravo emitirao debatu uživo.

Japanska meteorološka agencija (JMA) izdala je upozorenje 30 sekundi nakon što je zemljotres detektiran i NHK je reagirao odmah ubacujući na ekran traku sa mapom (prikazano ispod). Ona je prikazivala epicentar zemljotresa i područja koja su mogla očekivati podrhtavanja, a grafiku je pratilo i zvučno upozorenje. (JMA objavljuje upozorenja bazirana na podacima koji stižu od seizmometara iz cijelog Japana.)

Minut nakon upozorenja, svi su se TV i radioprogrami NHK prebacili na izvještavanje uživo o zemljotresu i s njime povezanim upozorenjem o cunamiju.

NHK blisko sarađuje sa JMA na održavanju visokih standarda spremnosti za katastrofe i brzoj komunikaciji događaja. NHK je uspostavio sistem koji nam omogućava da brzo kreiramo grafike i automatski proizvedemo tekst za voditelje programa uživo. Svaki dan poslije ponoći, kada ne emitiramo program, NHK održava treninge osoblja. (Ovo je praksa zato što konstantno pratimo i izvještavamo o zemljotresima.) Ovakva posvećenost pripremljenosti za katastrofe značila je da smo se odmah nakon što je zemljotres detektiran uspjeli prebaciti na izvještavanje uživo.

Spremnost na krizne situacije osoblja NHK ne oslanja se samo na upozorenja JMA. Mi također imamo mrežu od 500 robotskih kamera u svim većim gradovima, priobalnim područjima i oko nuklearnih elektrana. Ovo nam omogućava fantastičnu količinu snimaka uživo kada se katastrofa desi. Naprimjer, tokom ovog zemljotresa, kamera je uhvatila val cunamija 30 minuta nakon što je zemljotres detektiran (vidi ispod).

Pored kamera, NHK je koristio i snimke iz zraka koje su napravili helikopteri da bi prikazali efekat zemljotresa i cunamija. Ovo je značilo da smo mogli uživo prikazati nezaboravne prizore cunamija koji nosi kuće u Sendaiju – jedva sat nakon zemljotresa (kao što je prikazano ispod).

Do 2014. planiramo imati 15 helikoptera stacioniranih na 12 lokacija širom Japana. Ovo će nam omogućiti da dođemo do bilo koje lokacije u zemlji unutar jednog sata i izvještavamo odatle.

NHK se također potrudio da snimke zemljotresa proširi putem različitih platformi. Televizijski i radioprogram uživo emitirani su na platformama poput Ustream i Niconico Live. Bili smo zatrpani zahtjevima ljudi koji su tražili informacije o svojim bližnjima. Da bismo ovo obradili na tolikom nivou, sve informacije koje smo imali postavljali smo na Google Person Finder, koji “pomaže ljudima da se ponovo povežu sa prijateljima i porodicom nakon prirodnih i humanitarnih katastrofa”.

Prilagođavanje i usavršavanje

Nakon zemljotresa, NHK je preispitao naš pristup izvještavanju o katastrofama, sa ciljem da uočimo slabe tačke i poboljšamo ono što već radimo. Ovo je pet inicijativa koje smo pokrenuli:

1. Poboljšali smo izvještavanje o katastrofama kako bismo zajamčili da se može razumjeti i vizuelno i auditivno. Naše dotadašnje izvještavanje stavljalo je akcent na distancirani pristup baziran na činjenicama, fokusiran prije svega na komuniciranje detalja zemljotresa (kao što su epicentar, očekivana visina cunamija itd.). Danas će voditelj, u slučaju velike krizne situacije i kada je to potrebno, gledatelje odmah pozvati na evakuaciju. Voditelji ovo naglašavaju mirno, da ne bi izazvali paniku. Pored toga, koristimo i vizuelne grafike koje se mogu pojaviti kad god je izdat poziv za evakuaciju (vidi ispod). Na ovaj način, i ljudi koji imaju oštećen sluh mogu dobiti neophodne informacije.

1. Neposredno nakon zemljotresa 2011. godine, mnogi su se mediji, da bi izvijestili o stanju sa nuklearnim elektranama, oslanjali na saopćenja za štampu vlade i kompanije za proizvodnju električne energije. Ovo je djelimično bilo zbog toga što je pristup elektranama bio ograničen i nismo sami mogli verificirati informacije. Da bismo se bolje pripremili i osigurali da možemo predstaviti službene informacije u tačnom kontekstu, sada svoje novinare obučavamo u naučnim i specijaliziranim temama. Također, tražimo i predstavljamo mišljenja različitih eksperata i objavljujemo predviđanja o posljedicama zemljotresa i incidenata u nuklearnim postrojenjima.

2. Ljudi iz područja pogođenih zemljotresom koristili su društvene medije kako bi se povezali sa lokalnim novinama i radiostanicama i jedni sa drugima. Da bismo bili sigurni da naši reporteri efikasno koriste društvene medije u izvještavanju o katastrofama, NHK je razvio nove smjernice koje osiguravaju protokole za korištenje sadržaja koji proizvode korisnici, kao što je npr. uključivanje oznaka o nivou verifikacije koji smo uspjeli postići sa određenom informacijom. Smjernice također uključuju savjete o tome kako identificirati lažne informacije. Pored toga, formirali smo tim za “društveno slušanje”, koji se fokusira na praćenje i verifikaciju društvenih medija. Tim (prikazan ispod) koristi Twitter liste za prethodno uspostavljanje mreže pouzdanih izvora za bolje praćenje i provjeravanje kada se događaj desi.

1. NHK je razvio vlastitu platformu za korisnički sadržaj ‒ NHK ScoopBox. Platforma prikuplja lične podatke i lokaciju korisnika, što olakšava direktni kontakt i potvrđivanje sadržaja koji pošalju. Kada je u septembru 2013. tornado pogodio regiju Kanto, ScoopBox nam je omogućio da prikupimo i verificiramo 14 pojedinačnih korisničkih sadržaja koje smo emitirali na lokalnom i državnom nivou.

2. Nakon zemljotresa izgubili smo sliku sa nekoliko naših robotskih kamera zbog nestanka struje u područjima pogođenim cunamijem. Zbog veličine štete, te sigurnosnih restrikcija u Fukushimi, ekipe NHK nisu bile u mogućnosti ponovo napuniti kamere. Da bismo ovo izbjegli u budućnosti, NHK je razvio sistem napajanja putem solarne energije i vjetra i način da ga sigurno smjesti u robotske kamere. (Ispod su slike koje prikazuju kamere NHK i solarne panele koji ih pokreću.)

• < Prijašnji
• Sljedeća stranica : Poglavlje 9: Kreiranje verifikacijskih procedura i procesa